Akademski naziv: MASTER PSIHOLOG
Dužina trajanja studija: 1 godine / 2 semestara
Obim studija: 60 ESPB
Psihologija, kao samostalna naučna disciplina, istražuje psihički život, procese, osobine i ponašanje ljudi. Koristeći naučne metode, ova empirijska disciplina otkriva zakonitosti ljudskog razvoja i delovanja, pružajući nam bolje razumevanje sebe i sveta oko nas. S obzirom na da je interakcija među ljudima osnova različitih odnosa, bilo da su ljubavni, profesionalni ili međukulturni, psihologija postaje neizostavan deo ljudske delatnosti.
Fakultet za humani razvoj SE nalazi u postupku akreditacije
OSNOVNI CILJ MASTER STUDIJSKOG PROGRAMA
Studijski program ima za cilj sticanje znanja i veština u oblasti psihologije, istražujući predmet, metode i razvoj ove fundamentalne i primenjene nauke. Kroz proučavanje osnovnih pojmova, teorijskih škola, sistema u psihologiji, mehanizama, faktora i osobenosti psihičkog života, kao i metodologije istraživanja, studenti se osposobljavaju za dalje usavršavanje i obavljanje različitih poslova. Ovi poslovi uključuju primenu psiholoških znanja u školama, klinikama, marketingu, profilisanju kadrova, samostalnom savetodavnom radu, psihoterapiji i drugim oblastima.
ISHOD MASTER STUDIJSKOG PROGRAMA
Po završetku programa, student poseduje sveobuhvatna znanja i veštine iz različitih psiholoških disciplina. Razume i interpretira psihološke pojave, mehanizme i zakonitosti, uz analizu problema iz različitih psiholoških perspektiva. Sposoban je za sprovođenje naučnih istraživanja, učestvovanje u projektovanju i realizaciji psihosocijalnih programa, te obavljanje samostalnih aktivnosti u psihološkoj struci. Poseduje kritičko i analitičko mišljenje, razvijene komunikacione veštine, te uspešno primenjuje stečena znanja u različitim oblastima primenjene psihologije, uz poštovanje metodoloških i etičkih principa.
KOJE ZVANJE DOBIJAJU STUDENTI NAKON ZAVRŠENIH MASTER AKADEMSKIH STUDIJA?
Mogućnosti za rad psihologa su veoma raznovrsne. Ključne oblasti gde psiholozi mogu naći zaposlenje:
- Zdravstvene ustanove: Klinički psiholozi mogu raditi u bolnicama, klinikama, savetovalištima i drugim zdravstvenim ustanovama pružajući podršku pacijentima sa mentalnim zdravstvenim izazovima.
- Institucije socijalne zaštite: Psiholozi mogu raditi u centrima za socijalni rad, domovima za starije, ustanovama za nezbrinutu decu, centrima za bolesti zavisnosti i sličnim institucijama pružajući podršku onima koji su u potrebi.
- Vaspitno-obrazovne ustanove: U obrazovnom sektoru, psiholozi mogu raditi u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, kao i na univerzitetima, pružajući podršku učenicima, studentima i nastavnicima.
- Radne organizacije: Industrijski i organizacioni psiholozi često rade u poslovnim okruženjima, gde se bave pitanjima vezanim za ljudske resurse, timsku dinamiku, liderstvo i radnu efikasnost.
- Društveno-humanitarne organizacije: Psiholozi mogu sarađivati sa nevladinim organizacijama koje se bave humanitarnim radom, pružajući podršku u kriznim situacijama i radu sa specifičnim populacijama.
- Naučno-istraživačke institucije: Oni sa interesovanjem za istraživački rad mogu raditi u laboratorijama, institucijama i univerzitetskim istraživačkim centrima.
- Privatna praksa: Mnogi psiholozi otvaraju privatne prakse gde pružaju individualnu terapiju, savetovanje, ili se bave karijernim savetovanjem.
Sve ove oblasti pružaju raznolike prilike za primenu psiholoških veština u cilju poboljšanja mentalnog zdravlja i dobrobiti pojedinaca i zajednica.